Nemojte ih zvati migrantima
Autor: Lorenzo Rilasciati, vrsilac duznosti zamjenika koordinatora OSCE-ovih ekonomskih i ekoloških aktivnosti
Suočen sa sve većim brojem ljudi koji bježe od sukoba u Ukrajini, osjećam potrebu da izrazim svoju zabrinutost zbog eskalacije sukoba i svoje saosjećanje za mnoge koji su izgubili i gube svoje voljene, svoje domove, svoju budućnost. Svjedoci smo još jedne migrantske krize, tužnog spektakla uplašenog čovječanstva koje se kreće u potrazi za sigurnošću i zaštitom.
U ovim dramatičnim okolnostima posebno je značajna bila izjava visokog predstavnika Evropske unije Josepa Borrella na konferenciji za novinare na marginama sastanka sa ministarstvima odbrane EU. “Nemojte ih zvati migrantima“, rekao je. “Insistiram, nemojte ih zvati migrantima”, naglasio je.
Zašto ih ne bismo nazvali migrantima?
Ponovljeni apel Visokog predstavnika zvučao je kao iskreni poziv da se jezik upotrebljava na oprezan način. Iako su, prema međunarodnom pravu, izbjeglice migranti sa posebnim potrebama zaštite, jer se ne mogu vratiti u svoju zemlju zbog progona ili zbog okolnosti koje su im živote dovele u opasnost, u javnim o migracijama se govori razlicito.
Prečesto su migranti i izbjeglice opisani kao “najezda“ koja se gomila na granicama, ugrožavajući način života zajednica domaćina. Često su prikazani kao horde koje guraju ograde kako bi ušle u odredišne zemlje, ili kao bespomoćni i beznadežni uljezi spremni na sve, razgovor o migracijama i migrantima sve se više pretvarao u polariziranu debatu.
Sam izraz “migrant“ je toksičan i više nije prikladan da opiše užas ljudi koji traže sklonište bježeći od rata, njihove živote pred okolnostima koje su ih natjerale da odu, i želju da se obnove, uče, rastu i napreduju uz zajednicu domaćina. . Daleko od tačnog, takav jezik ne samo da igra na strahove ljudi, već i lišava glasa onih koji pate. rellov apel zvuči kao neophodno upozorenje da se koristi jezik koji čuva ljudskost migranata i izbjeglica.
Riječi su važne
Činjenica da se pojam “migrant“ pretvorio u etiketu koja stigmatizira ljude nije samo tužna, već je i opasna. Ona podriva društvenu koheziju, predstavlja prijetnju mirnom suživotu pojedinaca, ne dozvoljava ljudima da se osjećaju cijenjenima i daju najbolje od sebe.
Utisak je da smo u ovoj sveukupnoj raspravi izgubili iz vida da su migranti i izbeglice ljudi – muškarci, žene, deca, majke, očevi, nastavnici, inženjeri, baš kao i mi – osim što dolaze iz Ukrajine, Sirije, Eritreje, Avganistana i drugih drzava.
Njihova priča je priča o ljudskosti, priča o potrazi za sigurnošću, mirom, rastom, prosperitetom. Zaista, to je jednostavna priča, na koju danas bolno podsjećaju brojni Ukrajinci koji traže zaštitu izvan svoje zemlje.
U potrazi za novim jezikom: projekat E-MINDFUL
Sa projektom E-MINDFUL, u potrazi smo za novim jezikom kako bismo ispričali priču o ljudima u pokretu. Želimo razumjeti kako riječi, vizualne slike i drugi simboli doprinose izgradnji uravnoteženog koncepta migranata i izbjeglica u zajednicama domacina. Cilj je ponuditi vladama i civilnom društvu znanje i alate kako bi se izbjegla crno-bijela zamka kada se razgovara o migracijama i spriječila dalja stigmatizacija migranata i izbjeglica. Nudeći alternativu stereotipnoj debati, namjera je da se proširi politički prostor za odgovarajuće politike koje mogu otključati njihov socioekonomski potencijal.
Kako se projekat razvija, a uskoro ćemo podijeliti početne rezultate naše analize, želim ponoviti relevantnost ove inicijative i, u svjetlu tekućeg raseljavanja pojedinaca kojima je potrebna zaštita, ohrabrujem sve da se pridruže Borrellovom apelu: nemojte ih zvati migrantima.