Pripremljenost za smanjenje rizika od katastrofa u Bosni i Hercegovini u fokusu OSCE-ove radionice sa Aarhus centrima i organizacijama civilnog društva
SARAJEVO, 23. juni 2021. godine – Misija OSCE-a u BiH i Ministarstvo sigurnosti organizovali su u Sarajevu radionicu u cilju jačanja kapaciteta za predstavnike Aarhus centara i organizacija civilnog društva iz čitave Bosne i Hercegovine. Sticanje većeg znanja i boljih vještina, te širenje svijesti o smanjenju rizika od katastrofa, bile su glavne teme radionice.
Učesnici su razgovarali o nacrtu BiH Strategije smanjenja rizika od katastrofa za period od 2021. do 2025. godine. Detaljno pripremljen prijedlog o dijelu Strategije, danas izrađen, očekuje se da će biti podnesen Ministarstvu sigurnosti do kraja jula, na razmatranje i ugrađivanje u nacrt.
Kako bi se adekvatno rješavao sve veći broj nesreća, Misija pruža podršku BiH u ispunjenju njenih obaveza u jačanju kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa i u izradi strateškog okvira u skladu sa Sendai okvirom za smanjenje rizika od katastrofa.
Ispunjavanjem ove obaveze, BiH bi napredovala ka postizanju globalnih ciljeva održivog razvoja 11. i 13. — a to su inkluzivnost ljudskih naselja, njihova zaštita, otpornost i održivost kako bi mogle odgovoriti na klimatske promjene i njihov uticaj.
“Obaveze prema OSCE-u, prvenstveno, prioritiziraju podizanje svijesti o riziku od katastrofa te ističu značaj ovog pitanja na nivou zajednice u smislu rodne pripadnosti, starosne dobi i invaliditeta”, istakla je dr. Susan Penksa, šefica Odjela za sigurnosnu saradnju pri Misiji OSCE-a u BiH. “Odluka OSCE-a o smanjenju stepena rizika od katastrofa potiče partnerstva s brojnim akterima gdje god je moguće, kao i saradnju s Aarhus centrima i ostalim relevantnim organizacijama civilnog društva koje su ključni partneri u širenju svijesti o mogućim rizicima od katastrofa. Ponosna sam na doprinos OSCE-a pri pružanju pomoći na unapređenju upravljanja i transparentnosti u oblasti smanjenja rizika od katastrofa”.
Uticaj na ekonomiju koji su prouzrokovale razarajuće poplave i klizišta 2014. godine, procjenjuje se da je dostigao dvije milijarde eura. Održiva upotreba i efektivno upravljanje ekosistemima i prirodnim resursima s ciljem smanjenja širenja razornih efekata budućih prirodnih nesreća, od ključnog su značaja.